Razgovor vodio: Senad Sehovic - Svedska

Plavskom jezeru prijeti izumiranje. I pored toga sto se njegove vode obnavljaju na svakih pet dana, ono je iz godine u godinu sve manje, tako da ce za sto do dvjesto godina potpuno promijeniti izgled i svojstvo a posliije toga jezero moze postati obicna bara. Rijeka Ljuca koja donosi najvecu kolicinu vode jezeru, usjekla je korito i stalno zasipa jezero nanosom razne krupnoce. Rijeka Lim, otoka jezera, takodjer sve vise usijeca korito kroz morenski nanos tako da se ovim procesima jezero smanjuje i unistava.

O svemu tome razgovarali smo prije nekog vremena sa Dzevatom Sarkinovicem, savjetnikom za zastitu zivotne sredine u opstini Plav. Nase prvo pitanje je bilo dali su ove informacije tacne.

- Naravno da su tacne - odgovara g Sarkinovic. Blizu 2500 m3 materijala samo poplave nanesu rijekom Ljucom u jezero. Ako danas zaronite u Plavsko jezero vidjecete jednu najvecu nevidljivu deponiju. Zvanicna politika nista ne radi u vezi tog pitanja, a dobija izbore o prici o putu preko Vrmose i ciscenju Plavskog jezera. Ako se ovako nastavi jezero u potpunosti nece vise postojati a rijeka Ljuca direktno ce se ulijevati u Lim sto ce nestati i njeno ime prica nam Dzevat. Danas Martinovicko jezero nekad sastavni dio Plavskog jezera pretvoreno je u barustinu. Njegove otocne vode prelijevaju se u sirini prelivnog praga oko 200 m, jer su se njegovi vodotoci zatvorili usred male protocnosti njegovog sliva. Velike trske izrasle na prelivnom pragu poslije svake poplave se izdizu tako da dolazi da se nivo vode podize plaveci prvobitno poljoprivredno zemljiste koje se vec par godina ne moze obradjivati. Po Sarkinovicu rjesenje je samo kanalisanje vodotoka sa Plavskim jezerom cime bi se Martinovickom jezeru vratio nekadasnji nivo a time i protocnost vode povecala.

Koji su drugi uzroci izumiranja Plavskog jezera pitali smo g. Sarkinovica.

- Druga ekoloska negativna tacka koja izaziva i nanosi velike stete znacajnom dijelu stanovnistva jeste i Bijeli potok koji svojim nanosenjem materijala ( na jednom od ventila Plavskog jezera), nanosi velike kolicine sljunka i time sprecava brzi protok velikih voda. Kao posledica javlja se brzi porast vodostaja jezera. Sto je nekad za 10 dana kisnog vremena dolazilo sada dolazi za 2 dana. Rjesenje je ciscenje korita Bijelog potoka na samom ulazu u rijeku Lim cime se povecava prag velikih voda, ne zadiruci u korito rijeke Lima za normalnu vodu sto je predvidjeno i studijom "Procjena predjela Plavskog jezera od strane GTC-a.

Treci problem po Sarkinovicu je kanalisanje voda zaliva Plavskog jezera, zvani Sarkinovica zaliv kako bi se izbjeglo stvaranje jos jedne mrtvoje dijela Plavskog jezera. Rjesenje je prokop ili kanalisanje pjescane precage koja je skoro u potpunosti odsjekla Sarkinovica zaliv na potezu kod restorana "Aqva".

Postoji i cetvrti problem po misljenju g. Sarkinovica a to je ciscenje i sprecavanje rijeke Ljuce da mijenja svoj vodotok prijeteci da probije svojim tokom u zalivu Berberac i time ostavi dio svog korita u duzini od oko 1200 m a kao veliku mrtvaju. Rjesenje za ovo je samo da se na kriticnom mjestu zvanom "vija" svake godine iznese onoliko materijala sa suprotne strane obale na kojoj se ne vrsi erozija cime bi se izbjeglo stvaranje uskog grla kako Ljuca nebi promjenila svoj tok.
Na ovakvim lokacijama i drugim iznosenjem materijala na drugu stranu i prosirivanjem korita rijeke Ljuce na dole, gdje Ljuca erozivno ne djeluje je sistem kojim se i moze spasiti Plavsko jezero. Na takvim mjestima poslije svake poplave traba na drugu stranu prebaciti 2500m3 materijala. Prirodno je i fizicki neminovno da ce se u takvim zonama na osnovu razlike u specificnoj tezini zaustaviti valjani ili vucni materijal koji Ljuca svojom snagom nosi. Sav taj marerijal koji je trebao da sidje u jezero ostaje talozen na tim prosirenjima a nama ako smo zaljubljenici u Plavsko jezero ponovo da ga spasimo.

U narodu se cuje prica da ce se Plavsko jezero ipak cistiti i tako spasiti od izumiranja pitali smo opet g. Sarkinovica.

- To je samo obmana i lijepa rijec koju narod voli da cuje - kaze Dzevat. Ako samo jedan projekat za izradu elaborata za ciscenje jezera kosta oko 250000 eura onda koliko kosta sami poduhvat. Ja im nudim da na pristupacnim lokacijama uz njihovo odobrenje iznosim materijal po 2 eura po 1m3 sto je daleko ispod cijene HMZ a koja se krece oko 7 eura.
Nijesu travke i barsko bilje krivci o plicanju Plavskog jezera. One se javljaju kao posledica plitkog terena koji je nastao nanosom materijala koji je Ljuca nanijela zavrsava na kraju g. Dzevat Sarkinovic.

Plavsko jezero je najvece lednicko jezero u Crnoj Gori. Nalazi se u prostranoj plavsko-gusinjskoj kotlini na 908 metara nadmorske visine. Dugacko je 2160 m a siroko 1490 m. Prosjecna sirina mu je 920 metara, a najveca dubina 9 metara. Povrsina jezera je 1,99 km2. Nivo vode u jezeru nije isti tokom citave godine, vec se mijenja u zavisnosti od kolicine otopljenog snijega i isticanja vode i z njega. Na Plavskom jezeru se godisnje javljaju dva maksimuma vodostaja- u maju i decembru i dva minimuma- u oktobru i februaru. Voda jezera je cista i providna do dubine od 4 m a prosjecna godisnja temperatura vode iznosi 8,7C. Nijanse boja se mijenjaju tokom dana i godisnjih doba, zavisno od polozaja sunca, priobalne vegetacije i sjenke koju baca Visitor. Obala jezera je niska, slabo razudjena. Plitki i priobalni pojas obrastao je bujnom vegetacijom. Plavsko jezero je bogato ribom. Najvise ima mladice, stuke pastrmke, klena, skobalja i mrene. Pored ribolova moguc i lov na raznovrsnu pernatu divljac. Mogucnost lova, ribolova, kupanja i raznih sportova na vodi predstavljaju posebnu pogodnost za razvoj turizma u ovom kraju.

Nadamo se da ce ovaj nas apel na zastiti Plavskog jezera naici na odobravanje prvenstveno opstinskih i republickih vlasti i da ce se u blizoj buducnosti povesti i stvarna akcija da do njegovog izumiranja nikako i ne dodje.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN