Autor: Hamo Mulic Specificna je sudbina naroda Plava i Gusinja i posle drugog svjetskog rata. Utabani rezim Kom. Partije, cvrsto je drzao sapu na sve sto mu nije pasalo. Stalno odrzavanje totalitarnog principa u rezimu, gusila je svaku slobodnu rijec. Stvoreno je drustvo tj. drzava u kojoj nije bilo zivota izvan nje. Kontrolisali su relativno efikasno i uspostavljali kontrolu nad svim segmentima u drustvu, likvidacije, zatvori, saslusanja pa i Goli otok. I pored velikog patriotizma i bez prikornog i velikog ucesca u ratu, te visokih zasluga i ordena, ipak je broj od 18 nasih velikana bio preveliki koji su bili na robiju Golog otoka. Veoma je interesantna sudbina g-dina Etema Basica i njegove brace. Etem je rodjen u Plavu 1929 godine. Osnovnu skolu u Plavu, gimnaziju u Beranama, zbog objektivnih razloga nastavio je u Bijelom Polju. U toku rata pod uticajem Plavsko-Gusinjskih komunista Beca, Jusufa, Ibrahima, Alja Hota, Osmana Cekica, u SKOJ je primljen 1943 godine, avgusta mjeseca, primio ga Sabo Redjepagic, brat Emina Redzepagica, student trece god. politickog fakulteta, koji je formirao politicku organizaciju u Novom Pazaru. U toku rada bio je organizovan na postu) ilegani rad prenosio materijal Pec - Plav - Masnica - Murina. Rezolucija inforbiroa 1948 godine. zatekla ga je u Plavu, nakon toga posao je na studije u Zrenjanin na hidrobioloskom odsjeku za specijalnost, ispitivanje mora. Na tom odsjeku je bilo tesko doci, jer iz citave Jugoslavije bilo je svega 15 studenata i to su bili pretezno djeca palih boraca. 3-ceg marta 1949 godine. Uhapsen je u Beograd na zeljeznickoj stanici Zemun. Razlog njegovog hapsenja je bio jedan razgovor izmedju studenata i tako je upao u mrezu Inforbiroa. Posle tri mjeseca istraznog zatvora deportovan je na Golom otoku. U toj grupi iz citave zemlje bilo je oko 600 robijasa. Njegov stav na Golom otoku je bio ne promenljiv. Tamo je sreo mloge cuvene komuniste i rukovodioce. Medju njima Mihajlo Bakic profesor, Blazo Raicevic, Panto Musurovic, veliki Spanski borac, Milan Krdjic iz Ulotine, Aljo Penbin Nikocevic, Suljo Radoncic iz Dosujdja, Pukovnik Salih Radoncic, Milovan Prascevic, Sejdo Kojic, Mustafa Memic, njegova dva brata Zajo i Halim i drugi koje nemogu nabrajat. Posle rata Zajo je radio kao Presjednik Mjesnog Odbora Opstine u Plavu. Njegov brat Haljim poznati borac sedme Omladinske brigade—Budo Tomovic-, koji je svojim herojstvom skakao na tenkove davao je veliki doprinos u ratu i posle, i on je zapao na Golom otoku dugo godina. I kada je pusten na slobodu, ubijen u svom stanu u Sarajevu. Na robiju je bio i zet Basica Sejdo Kojic, poznati bombas, po imenu Turcin. Sa Golog otoka, nakon tri godine robije, g-din Etem pusten je na slobodu ali poslat na rad u Slavonski Brod i Gradisku na izgradnju autoputa. Tamo je bio vrbovan da mora saradjivat sa hudbom. Nakon izvjesnog vremena vratio se u Plav. Tada je njegov brat Zajo poslat devet mjesecni na partiski kurs u Cetinju. G-din Etem je u Plavu ostao do 19 feb.1950 godine. kada je organizovao bjekstvo za Albaniju, da bih izbjegao dalja ponizenja i torture. Kaze g-din Etem , da je to uradio zbog licnog dostojanja, jer nije htjeo da se bavi prljavim poslom I da izdaje svoju bracu Plavljane i Gusinjane. Prva njegova destinacija bila je u Cereme u cuvenu kucu Celica. Nakon toga u vojnu karaulu, kamp –Lakatund-15 km. od Valone, tu je bio izolovan i ispitivan, takodje su provjerili saznanje, da muje brat Zajo na Cetinju. Nakon zavrsenog kursa, Zajo se vratio u Plav i postavljen za Predsjednika Opstine. U ovom kampu je g-din Etem proveoje je tri godine. Kada je g-din Etem izasao iz kampa, Zaja su zatvorili u Plav i deportovali na Golom otoku. Za vrijeme boravka u kampu g-din Etem je sreo medju ostalima i Rusta Mulica, kojeg je upoznao i veoma cijenio. Rusto je bio veoma pametan, razvijen, i izuzetno posten. Pricao mi je da se ne osjeca aman nista krivim. Rusto je zaista bio pravi div od covjeka i olicenje postenja i vladanja, kaze Etem. Nakon pustanja iz kampa g-din Etem je zavrsio fakultet agronomije i imenovan za sefa u jednu zadrugu na imanju od 3000 hektara. Prikljucio se Kom. Partiji i zavrsio vojni kurs i dobio cin podporucnika. Preko posla upoznao je Mehmet Sehu i druge visoke politicare. Ozenjen je sa Albankom i ima dvoje djece od kojih je samo jedno u zivotu. Zena mu je takodje fakultetski obrazovana. On je u zadnje vrijeme radio u institutu kao rukovodilac za oplemenjivanje zemljista. Prvi put posle sve te prinudne avanture se vraca u Plav 1990 godine. I od tada dolazi svako ljeto. Nazalost sva njegova uza porodica nije vise u zivotu. Ali ipak ostala je neraskidiva veza, zelja i ljubav za rodbinom, ljude i svakim kamenom ovoga kraja, koje osjecaje nosi u srcu dok je ziv i ma gdje bio. I dalje je clan SUBNORA u nasem kraju, ciji je presjednik drug Golub Komatina, profesor matematike. Gorka zbivanja su se desavala mene i mome narodu kaze g-din Etem, i to je proslost koja se ne moze zaboravit nazalost, ali se mora gledat u buducnost i optimizam. U ovoj kratkoj biografiji G-dina Etema Basica, izmedju ostalog kazem — Nesumljivo da je diskretan, posten neimar narodnog duha i misli, ostao vjeran ljudskom bicu, njegovim korjenima i temelju. A njegovom korjenu, odnosno plemenu Basica, kad sam vec tu kazacu nekoliko rijeci. Basici ili- Base-sto na Turskom znaci GLAVAR, su porijeklom iz Ljesa. Dva brata Basica dodju tamo u sukob sa nekim vlastodrscem i budu primorani na iseljenje. Oni su otud dosli u Gusinje gdje sagradise kucu na Barama Hurlosica. Drzali su veliku stoku i koristili podnozje Bora i Brade za ispasu. No i u Gusinje dodju u sukub sa Kelmentima. Sa ondasnjim Gusinjanima su se odupirali ali uzaludno, jer su Keljmenti bili nadmocniji, i braca budu primorani opet na iseljavanje. Onda se preseljise u JARE u Plav, gdje su slobodnije zivjeli sa mlogo stoke i pcela. Od brace Basica ubrzo se namnozi jako bratsvo, koje je uz to bilo, dosta bogato i vrlo hrabro. Basici su bili neobicno krupni. Plavljani koji se otimahu o vlasti i glavarstvu, pocese se bojati od Basica da im ne otmu vlast. Pa je za to izmedju Basica s jedne i Ferovica i Gutovica s druge strane bilo cestih svadja. Kad je HAS-HOTI dosao iz Skadra, da po naredbi Skadarskog Vezira, Plavljane HASALI, cuveni Hajdar Basa-Basic bio je toliko silan i samopouzdan, da mu se nije htjeo pokoriti. Kod Basica je sacuvano predanje, po kome se u Ljesu, na jednom brijegu, nalazi mezarje njihovih starijih. Komandir Balsa Basic, potomak ove porodice, kad je bio 29 godina nabrajao je pasove od sebe do svog najstarijeg pretka.—Haljilj, Nuko, Omer, Hajdar, Ajdin, Ahmet, Sejdo, Salih, Alija, Ramo, Seljman, Ramadan i Mehmed, - Koji se iz bratom doseljio iz Ljesa u Gusinje. Po ovom redosljedu moglo bi biti od njihovih preseljenja oko 350 godina. Te prema tome Basici sa Omeragicima bili bi najstariji doseljenici. Kao sto je bilo u njihovoj krvi za vlastodrstvom u drugom svjetskom ratu pokazali su veliko ucesce za oslobodjenje i imali fascinantne vlasti posle rata u nasim kraju. Iz njihovog plemana potice Narodni Heroj –BECO BASIC- po cijem imenu nosi Gimnazija u Plavu. Tri Basica su bila na vlasti predsjednika Opstine Plav. A izuzetni nerazlucivi doprinost Bosnjckom narodu, svojom pisanom rijecju u romanima i za njegovog vremena kao Presjednika u Opstinu, dao veliki doprinos, da mu se svaki nas sugradjanin poklanja i zahvaljuje, velikom imenu rahmetli HUSENA-HUSA BASICA. Na kraju moje postovanje i iskrene pozdravi. HAMO MULIC - Plav, jesen 2010 godine |
Redakcija (9. jun, 2009)
|